Subpage under development, new version coming soon!
Subject: Šta god!
ja da sam tamo bio ubio bi dj-a već nakon par minuta :D
vala ima finih hrenovčica na ovom snimku, a očigledno je da su dobrano "popravljene"
da sam ja tamo, znam šta bi ja radio dok ti ubijaš dj-a
vala ima finih hrenovčica na ovom snimku, a očigledno je da su dobrano "popravljene"
da sam ja tamo, znam šta bi ja radio dok ti ubijaš dj-a
koji su razlozi da mi ne hvata printscreen ?
kad pokušavam kopirat u irfana neće :(
kad pokušavam kopirat u irfana neće :(
ja sam se s tim mučio jedno mjesec dana.. na svom toshibinom laptopu imam nekakvu tipku fn + prtsc..
uzmi fotoaparat, slika screen, lijepo spremi sliku na hard i to je to, sta ti isto glumis :D
nekad sam to radio samo sa printscren, nešto mi se modernizirao komp :))
inače, mučio sam se par mjeseci kako snimit u WOT-u neki "screen" i odustao...neki dan čeprkam po folderu wota i vidim screenshots, kad ono unutra mali milion printscreenova xD
inače, mučio sam se par mjeseci kako snimit u WOT-u neki "screen" i odustao...neki dan čeprkam po folderu wota i vidim screenshots, kad ono unutra mali milion printscreenova xD
RUSKA Duma danas je izglasala zakon u kojem se određuje doživotna zatvorska kazna i obavezna kemijska kastracija pedofila.
bravo rusi!
ma da sam ja za opciju kao u kini.metak,taj metak jos naplati obitelji i to je to:)
bravo rusi!
ma da sam ja za opciju kao u kini.metak,taj metak jos naplati obitelji i to je to:)
obzirom da lejzi voli mlade juniore, jel to znaci da ce ga kastrirati :)?
dalas pocinje licit na nogala...a kad ih sretnes uzivo, dusa od mladica
Paps [del] to
jazo
evo ako nekoga zanima kako se to radi u najvećoj firmi u 'rvata
Objektiv javno piše ono, o čemu mediji zbog marketinških milijuna HT-a, ne žele pisati:
HT-ov recept za profit: Milijarde zarađuju na masovnim otkazima i jeftinoj studentskoj radnoj snazi
Odluka Uprave T-HT da u 2012. godini novih 450 radnika pošalje na burzu, mogla bi se pokazati kao jedan od najlošijih poteza telekomunikacijskog diva otkad je Deutsche Telekom 2001. postao njegov većinski vlasnik. Zbog snage marketinških milijuna kojima HT u šaci drži većinu domaćih medija, prosječan građanin nije mogao doznati gotovo ništa o tome zašto je gotovo tisuću radnika HT-a prošlog utorka izašlo na zagrebačke ulice da upozori poslodavca neka zaustavi masovne otkaze. Kako je Uprava preko glasnogovornice Maje Weber radnicima poručila da ne namjerava promijeniti odluku o otkazima, sindikat im je ovih dana najavio otvoreni rat, koji je počeo na najbolji mogući način. Sindikaliste je, doznaje Objektiv, u četvrtak na Pantovčaku primio predsjednik Ivo Josipović i više od sat vremena zapanjeno slušao o tome kako HT ubire milijarde kuna dobiti na jeftinoj studentskoj radnoj snazi, dok javnosti prodaje maglu o višku radnika.
„Prema službenim podacima HT-a, u kompaniji je u prva tri kvartala 2011. radilo 1135 studenata i 234 radnika na određeno vrijeme. Poslovi koje studenti obavljaju nisu ni privremeni ni povremeni, oni zapravo imaju iste zadatke kao i stalni zaposlenici. U tehničkim službama studenti izrađuju projekte, crtaju u AutoCadu, da bi njihove projekte na koncu samo potpisali stalno zaposleni. Studenti rade u podršci prodaji, u pripremi dokumentacije za prodajno osoblje, na raspolaganju su im sve baze podataka naših korisnika, na što kontinuirano upozoravamo poslodavca, no Uprava za to ne mari. Poslodavac koristi studente, jer mu je to najjeftinija radna snaga i ne pristaje te poslove ponuditi radnicima koje otpušta zbog rezanja troškova“, kaže za Objektiv Juko Cikojević, čelnik Hrvatskog sindikata telekomunikacija koji je nedavno predvodio radnički prosvjed.
Angažiranje armije studenata, osim što svake godine donosi stotine otkaza stalno zaposlenima, moglo bi se jednog dana pokazati i kao udarac za visoki obrazovni sustav. HT, naime, od sveučilištaraca uglavnom traži da po mjesec dana unaprijed naprave raspored rada, što može biti prilično nezgodno, jer studenti na tako dugi rok ne znaju kad su im ispiti i predavanja.
„Situacija sa studentskim radom izmiče kontroli. Poznajem mladiće i djevojke koji su uspjeli uz rad u HT-u paralelno završiti fakultet, nakon čega ponovno polažu državnu maturu i upisuju drugi fakultet, samo da bi zadržali radno mjesto. HT ih prihvaća zaposliti jedino preko studentskog ugovora, a kristalno je jasno zašto. Osim što su na taj rad znatno niži doprinosi državi, studente ne štiti ni sindikat ni kolektivni ugovor, što je savršena pozicija za izrabljivanje. I naravno, to nisu klasični studentski poslovi, premještanje kutija slijeva nadesno, mnogi od Ht-ovih studenata su već team lideri, prolaze brojne HT-ove edukacije i nitko ne može reći da se radi o poslovima privremenog karaktera. Vrijeme je da ovu trvtku posjeti inspekcija rada“, upozorava jedna HT-ova sindikalistica, koju često kontaktira jeftina radna snaga s indeksom u džepu.
„Pritisak na te mlade ljude je nevjerojatan. Kad odluče prekinuti ucjene i otići iz kompanije, sve češće mi šalju mailove da više neće biti ni privatni korisnici HT-a, koliko su zgađeni izrabljivačkom poslovnom praksom. Profit, profit, profit, to je jedino geslo Uprave, koja više ne bira sredstva da smanji troškove. Idu do krajnjih granica izdržljivosti“, navodi sugovornica Objektiva.
Dan prije velikog zagrebačkog prosvjeda sindikaliste HT-a primio je i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji im je, čuvši šokantne podatke, najavio da će država donijeti izmjene u regulativi studentskog rada, kako bi velike kompanije natjerala da izbjegavanjem poreza i doprinosa prestanu otpuštati stalno zaposlene.
To što su se sindikalisti konačno uspjeli probiti do najbitnijih političara u zemlji da im prezentiraju kako posluje HT, nije jedini alarm za uzmenirene korporativne šefove. Shvativši da bi ovog puta na otkazima mogli razbiti zube, dan prije zagrebačkog prosvjeda odlučili su sindikalnog šefa Cikojevića pozvati da se s predstavnicima Nadzornog odbora sastane u središnjici korporacije u Bonnu, a ne u Zagrebu, što je prvi takav slučaj otkad je Deutsche Telekom preuzeo hrvatsku kompaniju. Taj suptilni pritisak trebao je uvjeriti sindikalista da masovni otkazi nemaju alternative, no po događajima koji su uslijedili, čini se da Cikojevića let u Bonn nije previše impresionirao.
No, sindikalisti i radnici-prosvjednici ušli su u bitku koja će biti sve samo ne lagana. Glasnogovornici HT-a Maji Weber u svakom trenutku su dostupni najutjecajniji domaći mediji, gdje uporno ponavlja da će svaki od radnika primiti u prosjeku 360 tisuća kuna otpremnine, iako taj podatak nije ni približno točan.
„Doživljavamo neugodnosti čak i od prijatelja i rodbine, koji nam zbog spinova glasnogovornice prigovaraju da smo nezahvalni, da bi u krizi svaki razuman zaposlenik bio presretan takvom otpremninom. Ne znaju, naravno, da će otpremnine koje spominje Maja Weber dobiti samo radnici sa 60 navršenih godina života i najvećim plaćama, a većina ostalih o tome može samo sanjati“, naglašava sindikalistica.
Uprava HT-a se voli pohvaliti i podatkom da su na drugom mjestu najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, koji dijeli najveće plaće.
A riječ je, dakako, o još jednom korporativnom spinu. U HT-u je sustav plaća takav da postoji sedam platnih razreda i osmi, poznat kao menadžerski. Prosječna plaća u HT-u iznosi oko 11.000 kn bruto (cca.7.500 neto), ali tu plaću imaju inženjeri u sedmom platnom razredu, dok polovica HT-ovih radnika zapravo prima plaću manju od hrvatskog prosjeka. Prodavači u „najpoželjnijoj hrvatskoj tvrtki“ imaju plaću oko 4.500 kn, što je sigurno više od plaće prodavača u privatnoj pekarnici, ali ne treba zaboraviti da u isto vrijeme Ivici Mudriniću na račun svakog mjeseca sjedne 180.000 kuna, u što nisu uključeni bonusi i dobici u naravi. Sve navedeno provjerljivo je u poslovnim izvješćima HT-a.
„Ako postoji potreba za otpuštanjima u HT-u, ima ga u menažderskom kadru. U kompaniji je trenutno oko 300 menadžera i potrebno je otpustiti samo nekolicinu njih da se nadoknade uštede plaće koje prima 450 radnika", kažu HT-ovi zaposlenici.
Višak radnika još je jedna mantra kojom Uprava preko glasnogovornice Weber sustavno obmanjuje javnost, jer poslovna izvješća pokazuju da ih je zapravo-manjak! Samo u prvih devet mjeseci 2011. u HT-u je odrađeno 122.467 prekovremenih sati. Istovremeno, uz četveroznamenkastu brojku jeftino angažiranih studenata, koji su zapravo u prikrivenom radnom odnosu, Maja Weber i dalje ponavlja da otkazi nemaju alternativu! Objektiv je došao i do svjedočanstava stalno zaposlenih, koji u strahu od gubitka radnog mjesta sve češće ne upisuju prekovremene sate, kao ni rad koji nose s posla kući.
„Kad se traži odrađivanje nekih zadataka izvan radnog vremena, dobili smo odgovor da prekovremenih nema niti se plaćaju, ali posao mora biti odrađen izvan radnog vremena. Zbog dodavanja potpuno nove palete proizvoda i usluga u HT-ovu ponudu, moje radno opterećenje nije smanjeno, nego znatno povećano. To ne mogu prikazati kroz broj prekovremenih sati koje odradim, jer ih nemam pravo evidentirati, pa tako ni dobiti naknadu za njih“, kaže jedan od stalno zaposlenih HT-ovaca.
Radnici, u strahu od toga da budu proglašeni viškom, „dobrovoljno“ odrađuju mnogo više sati, samo da bi posao dovršili, a menadžment je istovremeno opsjednut „automatizacijom procesa“, koji se uglavnom pokazuje kao totalni promašaj, uz sve nezadovoljnije korisnike usluga. Sve te primjedbe Upravi je nedavno proslijedilo Radničko vijeće HT-a.
„Nakon uvođenja automatizacije procesa, nikad nismo imali više pritužbi korisnika i otpisa računa zbog grešaka na našoj strani. Nikad se nije duže čekalo na odgovor na neki upit izračuna. Korisnici su prije posljednje optimizacije 2009. godine, dostavu zahtjeva ponuda čekali nekoliko sati, a isporuku mobitela u pravilu 24 sata od dogovora. Sad to zna trajati i nekoliko dana. Uključenja usluga fiksne telefonije više ne teku glatko, nalozi se u sustavu vrte u prazno, odu u grešku... Običnu promjenu broja korisnici nerijetko čekaju više od tjedan dana…Obzirom na naš odnos prema korisnicima, možemo očekivati njihov dodatni odljev, što znači daljnje smanjenje prihoda“, samo je jedno od upozorenja Radničkog vijeća Upravi na čelu Ivicom Mudrinićem.
No, bitka za radnička prava ali i za bolje sutra najprofitabilnije regionalne kompanije, tek se zahuktava. Prema nekim najavama, sindikalne čelnike će sredinom ovog tjedna službeno primiti i premijer Zoran Milanović, a to je već signal da se čelo Ivice Mudrinića ozbiljno namreška borama...
HT je u 10 godina otpustio više od 5000 radnika!
Kad je 1999. Deutsche Telekom postao dioničar HT-a, u kompaniji je radilo 11.700 ljudi. Novi vlasnik se već u startu želio riješiti dijela radnika koje je smatrao nedovoljno produktivnima i „opterećivali su bilancu društva“. Tijekom 2001. i 2002. dijelu radnika koji su bili blizu uvjeta za mirovinu ponuđena je otpremnina uz dokup staža, čime se poslodavac prvi put riješio nekoliko stotina radnika. Otada, sve se može svesti na jednu riječ-rezanje.
U kolovozu 2002., tvrtka je izdvojila neosnovne djelatnosti (zaštitare, čistačice, majstore na održavanju...), smanjivši broj zaposlenih za još 1100 radnika. Dvije godine kasnije, poslodavac je prvi put uveo program zbrinjavanja tehnološkog viška i samo te godine otpustio 577 radnika. Od 2004., tehnološki višak je postao redovita pojava svake nove godine, koja je donijela grč u želucu kao dio HT-ove radne svakodnevice. Brojke govore više od riječi, pa ćemo na ovom mjestu samo navesti koliko je od od 2005. do 2011. svake godine otpušteno HT-ovaca: 552, 703, 359, 215, 190, 286 i 297. Prvog dana ožujka na burzu ide još 450 ljudi, a najave za 2013. i 2014. još su dramatičnije.
Od 11 219 zaposlenika, koliko ih je u HT-u radilo prilikom ulaska Nijemaca u vlasničku strukturu, danas ih je ostalo 5728. Hrvatski Telekom je naprofitabilnija tvrtka u regiji: u prva tri kvartala 2011. zabilježili su bruto dobit od 2,8 milijardi kuna.
Ivica Mudrinić suvlasnik agencije Digitel?
Štednja, štednja, štednja, moto je HT-ovih šefova, ali ne i kad je u pitanju angažman agencija koje će angažirati za medijske kampanje. Naime, vrlo je zanimljivo da je njemačka uprava kompanije na korporativnoj razini odlučila da kampanje odrađuje McEricsson, a u hrvatskoj to uglavnom čini Digitel. U poslovnim kuloarima neslužbeno se može čuti da je Ivica Mudrinić jedan od suvlasnika Digitela, no iz HT-a to, očekivano, demantiraju. Evo što su odgovorili na upit Objektiva.
„Ta informacija je u potpunosti netočna. Ivica Mudrinić ni na koji način nije bio niti jest povezan s vlasničkom strukturom tvrtke Digitel“.
A zašto su u Hrvatskoj odabrali Digitel, iako podružnice njemačkog teleoperatera po Europi koriste drugu agenciju?
„Hrvatski Telekom, osim s tvrtkom Digitel, surađuje i s ostalim marketinškim agencijama poput Saatchi&Saatchi i drugih agencija. Plaćanje, kao i sve ostale stavke međusobnog odnosa, stvar su ugovora o poslovnoj suradnji između HT-a i Digitela, takve informacije spadaju u poslovnu tajnu te ih ne komentiramo. Prilikom odabira agencija s kojima ćemo surađivati uvijek se vodimo kvalitetom koju će nam pružiti kao i troškovnom komponentom“, poručili su nam iz HT-ovog Odjela za korporativne komunikacije.
Objektiv javno piše ono, o čemu mediji zbog marketinških milijuna HT-a, ne žele pisati:
HT-ov recept za profit: Milijarde zarađuju na masovnim otkazima i jeftinoj studentskoj radnoj snazi
Odluka Uprave T-HT da u 2012. godini novih 450 radnika pošalje na burzu, mogla bi se pokazati kao jedan od najlošijih poteza telekomunikacijskog diva otkad je Deutsche Telekom 2001. postao njegov većinski vlasnik. Zbog snage marketinških milijuna kojima HT u šaci drži većinu domaćih medija, prosječan građanin nije mogao doznati gotovo ništa o tome zašto je gotovo tisuću radnika HT-a prošlog utorka izašlo na zagrebačke ulice da upozori poslodavca neka zaustavi masovne otkaze. Kako je Uprava preko glasnogovornice Maje Weber radnicima poručila da ne namjerava promijeniti odluku o otkazima, sindikat im je ovih dana najavio otvoreni rat, koji je počeo na najbolji mogući način. Sindikaliste je, doznaje Objektiv, u četvrtak na Pantovčaku primio predsjednik Ivo Josipović i više od sat vremena zapanjeno slušao o tome kako HT ubire milijarde kuna dobiti na jeftinoj studentskoj radnoj snazi, dok javnosti prodaje maglu o višku radnika.
„Prema službenim podacima HT-a, u kompaniji je u prva tri kvartala 2011. radilo 1135 studenata i 234 radnika na određeno vrijeme. Poslovi koje studenti obavljaju nisu ni privremeni ni povremeni, oni zapravo imaju iste zadatke kao i stalni zaposlenici. U tehničkim službama studenti izrađuju projekte, crtaju u AutoCadu, da bi njihove projekte na koncu samo potpisali stalno zaposleni. Studenti rade u podršci prodaji, u pripremi dokumentacije za prodajno osoblje, na raspolaganju su im sve baze podataka naših korisnika, na što kontinuirano upozoravamo poslodavca, no Uprava za to ne mari. Poslodavac koristi studente, jer mu je to najjeftinija radna snaga i ne pristaje te poslove ponuditi radnicima koje otpušta zbog rezanja troškova“, kaže za Objektiv Juko Cikojević, čelnik Hrvatskog sindikata telekomunikacija koji je nedavno predvodio radnički prosvjed.
Angažiranje armije studenata, osim što svake godine donosi stotine otkaza stalno zaposlenima, moglo bi se jednog dana pokazati i kao udarac za visoki obrazovni sustav. HT, naime, od sveučilištaraca uglavnom traži da po mjesec dana unaprijed naprave raspored rada, što može biti prilično nezgodno, jer studenti na tako dugi rok ne znaju kad su im ispiti i predavanja.
„Situacija sa studentskim radom izmiče kontroli. Poznajem mladiće i djevojke koji su uspjeli uz rad u HT-u paralelno završiti fakultet, nakon čega ponovno polažu državnu maturu i upisuju drugi fakultet, samo da bi zadržali radno mjesto. HT ih prihvaća zaposliti jedino preko studentskog ugovora, a kristalno je jasno zašto. Osim što su na taj rad znatno niži doprinosi državi, studente ne štiti ni sindikat ni kolektivni ugovor, što je savršena pozicija za izrabljivanje. I naravno, to nisu klasični studentski poslovi, premještanje kutija slijeva nadesno, mnogi od Ht-ovih studenata su već team lideri, prolaze brojne HT-ove edukacije i nitko ne može reći da se radi o poslovima privremenog karaktera. Vrijeme je da ovu trvtku posjeti inspekcija rada“, upozorava jedna HT-ova sindikalistica, koju često kontaktira jeftina radna snaga s indeksom u džepu.
„Pritisak na te mlade ljude je nevjerojatan. Kad odluče prekinuti ucjene i otići iz kompanije, sve češće mi šalju mailove da više neće biti ni privatni korisnici HT-a, koliko su zgađeni izrabljivačkom poslovnom praksom. Profit, profit, profit, to je jedino geslo Uprave, koja više ne bira sredstva da smanji troškove. Idu do krajnjih granica izdržljivosti“, navodi sugovornica Objektiva.
Dan prije velikog zagrebačkog prosvjeda sindikaliste HT-a primio je i ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić, koji im je, čuvši šokantne podatke, najavio da će država donijeti izmjene u regulativi studentskog rada, kako bi velike kompanije natjerala da izbjegavanjem poreza i doprinosa prestanu otpuštati stalno zaposlene.
To što su se sindikalisti konačno uspjeli probiti do najbitnijih političara u zemlji da im prezentiraju kako posluje HT, nije jedini alarm za uzmenirene korporativne šefove. Shvativši da bi ovog puta na otkazima mogli razbiti zube, dan prije zagrebačkog prosvjeda odlučili su sindikalnog šefa Cikojevića pozvati da se s predstavnicima Nadzornog odbora sastane u središnjici korporacije u Bonnu, a ne u Zagrebu, što je prvi takav slučaj otkad je Deutsche Telekom preuzeo hrvatsku kompaniju. Taj suptilni pritisak trebao je uvjeriti sindikalista da masovni otkazi nemaju alternative, no po događajima koji su uslijedili, čini se da Cikojevića let u Bonn nije previše impresionirao.
No, sindikalisti i radnici-prosvjednici ušli su u bitku koja će biti sve samo ne lagana. Glasnogovornici HT-a Maji Weber u svakom trenutku su dostupni najutjecajniji domaći mediji, gdje uporno ponavlja da će svaki od radnika primiti u prosjeku 360 tisuća kuna otpremnine, iako taj podatak nije ni približno točan.
„Doživljavamo neugodnosti čak i od prijatelja i rodbine, koji nam zbog spinova glasnogovornice prigovaraju da smo nezahvalni, da bi u krizi svaki razuman zaposlenik bio presretan takvom otpremninom. Ne znaju, naravno, da će otpremnine koje spominje Maja Weber dobiti samo radnici sa 60 navršenih godina života i najvećim plaćama, a većina ostalih o tome može samo sanjati“, naglašava sindikalistica.
Uprava HT-a se voli pohvaliti i podatkom da su na drugom mjestu najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj, koji dijeli najveće plaće.
A riječ je, dakako, o još jednom korporativnom spinu. U HT-u je sustav plaća takav da postoji sedam platnih razreda i osmi, poznat kao menadžerski. Prosječna plaća u HT-u iznosi oko 11.000 kn bruto (cca.7.500 neto), ali tu plaću imaju inženjeri u sedmom platnom razredu, dok polovica HT-ovih radnika zapravo prima plaću manju od hrvatskog prosjeka. Prodavači u „najpoželjnijoj hrvatskoj tvrtki“ imaju plaću oko 4.500 kn, što je sigurno više od plaće prodavača u privatnoj pekarnici, ali ne treba zaboraviti da u isto vrijeme Ivici Mudriniću na račun svakog mjeseca sjedne 180.000 kuna, u što nisu uključeni bonusi i dobici u naravi. Sve navedeno provjerljivo je u poslovnim izvješćima HT-a.
„Ako postoji potreba za otpuštanjima u HT-u, ima ga u menažderskom kadru. U kompaniji je trenutno oko 300 menadžera i potrebno je otpustiti samo nekolicinu njih da se nadoknade uštede plaće koje prima 450 radnika", kažu HT-ovi zaposlenici.
Višak radnika još je jedna mantra kojom Uprava preko glasnogovornice Weber sustavno obmanjuje javnost, jer poslovna izvješća pokazuju da ih je zapravo-manjak! Samo u prvih devet mjeseci 2011. u HT-u je odrađeno 122.467 prekovremenih sati. Istovremeno, uz četveroznamenkastu brojku jeftino angažiranih studenata, koji su zapravo u prikrivenom radnom odnosu, Maja Weber i dalje ponavlja da otkazi nemaju alternativu! Objektiv je došao i do svjedočanstava stalno zaposlenih, koji u strahu od gubitka radnog mjesta sve češće ne upisuju prekovremene sate, kao ni rad koji nose s posla kući.
„Kad se traži odrađivanje nekih zadataka izvan radnog vremena, dobili smo odgovor da prekovremenih nema niti se plaćaju, ali posao mora biti odrađen izvan radnog vremena. Zbog dodavanja potpuno nove palete proizvoda i usluga u HT-ovu ponudu, moje radno opterećenje nije smanjeno, nego znatno povećano. To ne mogu prikazati kroz broj prekovremenih sati koje odradim, jer ih nemam pravo evidentirati, pa tako ni dobiti naknadu za njih“, kaže jedan od stalno zaposlenih HT-ovaca.
Radnici, u strahu od toga da budu proglašeni viškom, „dobrovoljno“ odrađuju mnogo više sati, samo da bi posao dovršili, a menadžment je istovremeno opsjednut „automatizacijom procesa“, koji se uglavnom pokazuje kao totalni promašaj, uz sve nezadovoljnije korisnike usluga. Sve te primjedbe Upravi je nedavno proslijedilo Radničko vijeće HT-a.
„Nakon uvođenja automatizacije procesa, nikad nismo imali više pritužbi korisnika i otpisa računa zbog grešaka na našoj strani. Nikad se nije duže čekalo na odgovor na neki upit izračuna. Korisnici su prije posljednje optimizacije 2009. godine, dostavu zahtjeva ponuda čekali nekoliko sati, a isporuku mobitela u pravilu 24 sata od dogovora. Sad to zna trajati i nekoliko dana. Uključenja usluga fiksne telefonije više ne teku glatko, nalozi se u sustavu vrte u prazno, odu u grešku... Običnu promjenu broja korisnici nerijetko čekaju više od tjedan dana…Obzirom na naš odnos prema korisnicima, možemo očekivati njihov dodatni odljev, što znači daljnje smanjenje prihoda“, samo je jedno od upozorenja Radničkog vijeća Upravi na čelu Ivicom Mudrinićem.
No, bitka za radnička prava ali i za bolje sutra najprofitabilnije regionalne kompanije, tek se zahuktava. Prema nekim najavama, sindikalne čelnike će sredinom ovog tjedna službeno primiti i premijer Zoran Milanović, a to je već signal da se čelo Ivice Mudrinića ozbiljno namreška borama...
HT je u 10 godina otpustio više od 5000 radnika!
Kad je 1999. Deutsche Telekom postao dioničar HT-a, u kompaniji je radilo 11.700 ljudi. Novi vlasnik se već u startu želio riješiti dijela radnika koje je smatrao nedovoljno produktivnima i „opterećivali su bilancu društva“. Tijekom 2001. i 2002. dijelu radnika koji su bili blizu uvjeta za mirovinu ponuđena je otpremnina uz dokup staža, čime se poslodavac prvi put riješio nekoliko stotina radnika. Otada, sve se može svesti na jednu riječ-rezanje.
U kolovozu 2002., tvrtka je izdvojila neosnovne djelatnosti (zaštitare, čistačice, majstore na održavanju...), smanjivši broj zaposlenih za još 1100 radnika. Dvije godine kasnije, poslodavac je prvi put uveo program zbrinjavanja tehnološkog viška i samo te godine otpustio 577 radnika. Od 2004., tehnološki višak je postao redovita pojava svake nove godine, koja je donijela grč u želucu kao dio HT-ove radne svakodnevice. Brojke govore više od riječi, pa ćemo na ovom mjestu samo navesti koliko je od od 2005. do 2011. svake godine otpušteno HT-ovaca: 552, 703, 359, 215, 190, 286 i 297. Prvog dana ožujka na burzu ide još 450 ljudi, a najave za 2013. i 2014. još su dramatičnije.
Od 11 219 zaposlenika, koliko ih je u HT-u radilo prilikom ulaska Nijemaca u vlasničku strukturu, danas ih je ostalo 5728. Hrvatski Telekom je naprofitabilnija tvrtka u regiji: u prva tri kvartala 2011. zabilježili su bruto dobit od 2,8 milijardi kuna.
Ivica Mudrinić suvlasnik agencije Digitel?
Štednja, štednja, štednja, moto je HT-ovih šefova, ali ne i kad je u pitanju angažman agencija koje će angažirati za medijske kampanje. Naime, vrlo je zanimljivo da je njemačka uprava kompanije na korporativnoj razini odlučila da kampanje odrađuje McEricsson, a u hrvatskoj to uglavnom čini Digitel. U poslovnim kuloarima neslužbeno se može čuti da je Ivica Mudrinić jedan od suvlasnika Digitela, no iz HT-a to, očekivano, demantiraju. Evo što su odgovorili na upit Objektiva.
„Ta informacija je u potpunosti netočna. Ivica Mudrinić ni na koji način nije bio niti jest povezan s vlasničkom strukturom tvrtke Digitel“.
A zašto su u Hrvatskoj odabrali Digitel, iako podružnice njemačkog teleoperatera po Europi koriste drugu agenciju?
„Hrvatski Telekom, osim s tvrtkom Digitel, surađuje i s ostalim marketinškim agencijama poput Saatchi&Saatchi i drugih agencija. Plaćanje, kao i sve ostale stavke međusobnog odnosa, stvar su ugovora o poslovnoj suradnji između HT-a i Digitela, takve informacije spadaju u poslovnu tajnu te ih ne komentiramo. Prilikom odabira agencija s kojima ćemo surađivati uvijek se vodimo kvalitetom koju će nam pružiti kao i troškovnom komponentom“, poručili su nam iz HT-ovog Odjela za korporativne komunikacije.