Subject: Planet Kultura

to iz iskustva?????:))))

srecom ne :=)

mislim da je ovo ipak topic o kulturi, pa bih vas zamolio da ovakve razgovore ipak vodite na nekom od neuromancerovih topica. ipak je on za to stručnjak i obožavatelj ;)))

kad je o kulturi evo jedne pjesmice

mujo u dol
sišao gol
mujo u dolu
osjećao bolu

to opet neka trgina. baš ga puca inspiracija a ;)))

ovo sam ja našao na jednom forumu...:))))

kreten piva
zelena je šljiva
govno pliva
noga kriva

baba se kesla
dida snjun
unuk ih gleda
pujaju frementun

Poslije ljubavi

Poslije ljubavi ostaju telefonski brojevi
koji blijede
Poslije ljubavi ostaju čase sa ugraviranim monogramima
ukradene po boljim hotelima
Poslije ljubavi ostaje običaj
da se bijelo vino nalijeva u dvije čaše
i da crte budu na istoj visini
Poslije ljubavi ostaje sto u kavani
i začuđen pogled konobara
što nas vidi sa drugima

Poslije ljubavi ostaje na usnama
metalni okus promašenosti
i adrese pozajmljenih soba od 4 do 6

Poslije ljubavi ostaje rečenica
– dobro izgledaš ništa se nisi promijenila,
javi se ponekad
imaš još moj broj

Poslije ljubavi ostaju tamne ulice
kojima smo se vraćali
poslije ljubavi, ostaju melodije sa radija
koje lagano izlaze iz mode,
ostaju tajni znaci,
ljubavne šifre,
ostaje tvoja strana postelje
i strah da će neko iznenada doći,
spuštena slušalica kada se javi nečiji tuđi glas,
hiljadu i jedna laž.

Poslije ljubavi ostaje rečenica:
„Ja ću prva u kupatilo"
i odgovor: „Zar nećemo zajedno?"
„Ovaj put ne"

Poslije ljubavi ostaju saučesnici,
čuvari tajne koja nije više tajna,
ostaje laka uznemirenost kada u prolazu udahnemo
poznati parfem na nepoznatoj ženi.

Poslije ljubavi ostaju nepotpisane razglednice
Venecije i Amsterdama,
prepune pepeljare,
prazno srce,
navika da se pale dvije cigarete istovremeno,
fotografije snimljene u prolazu,
zagubljene ukosnice,
taksisti koji nas nisu voljeli
i cvjećarke koje jesu.

Poslije ljubavi ostaje povrijeđena sujeta.

Poslije ljubavi ostaju drugi ljudi
i druge žene.

Poslije ljubavi
ne ostaje ništa


arsen dedić (ako se ne varam prema "uni" mome kapora ;)))

Sergej Jesenjin-Pismo majci

Nemaj straha! Umiri se, draga!
Od utvare to ti srce zebe.
Tako ipak propio se nisam
da bih umro ne vidjevši tebe.

Kao nekad, i sada sam nježan,
i srce mi živi samo snom,
da što prije pobjegnem od jada
i vratim se u naš niski dom.



Vratit ću se kad u našem vrtu
rašire se grane pune cvijeta.
Samo nemoj da u ranu zoru
budiš me ko prije osam ljeta.

Nemoj budit odsanjane snove,
nek miruje ono čega ne bi:
odveć rano zamoren životom,
samo čemer osjećam u sebi.

I ne uči da se molim. Pusti!
Nema više vraćanja ka starom.
Ti jedina utjeha si moja,
svjetlo što mi sija istim žarom.

Umiri se! Nemoj da te često
viđaju onako zabrinutu,
i ne idi svaki čas na cestu
u svom trošnom starinskom kaputu.

a u kurac fjodore...
mislim stvarno...
danas mi je godisnjica s curom

ma sve ti je to ionako hollywood
ljubav i to... trnci, groznica, nesanica, pljuvačka u ustima...
jeftina izmišljotina za naivčine.
strah od samoće. ništa više ;))

aha...dobro onda

More,
Pijesak,
Plazom secem,
U mislima, vec ga mecem

Pridjem,
Stanem,
Pivu pije,
U mislima, losa nije

Pridjem,
Stanem,
Pivu pije,
U mislima, losa nije

Pridjem,
Stanem,
Pivu pije,
U mislima, losa nije

Za svoje ću kosti sam izdupsti raku
U tlu masnih gruda, gdje puževa ima,
Zaboravljen ću spavati u mraku
Ko pas morski skriven u dubokim dnima.

Oporuke mrzim, mrzim sjaj grobova;
Ne prosim od svijeta suze žalosnice,
Živ, prije bih pozvo jato gavranova
Da raskljuju moje truplo nemilice.

Crvi! slijepi druzi, ogluhli u tami,
Gle, mrtvac se k nama pun radosti sprema:
Mudri sladokusci koje trulež mami,

Bez kajanja leš mi prorujte posvema
I recite: patnje ima li još koje
Za taj trup bez duše, za to tijelo moje.

car:)