Subpage under development, new version coming soon!
Subject: »Prva HNL - budalaštine
3. mjesec bojkota, po nekim uzaludan, nepotreban i neuspješan. Sad ću napravit njegov mali rezime.
Na početku dotičnom su se počele tresti noge pa je dao nešto love za Tonela i Rukavinu, doveo je i kvalitetnog trenera.
Od početka bojkota Dinamo je odigrao 10 domaćih utakmica i ostvario ukupnu posjećenost od 74,000 gledatelja ili 7400 gledatelja po utakmici. Na prvi pogled ta brojka djeluje vrlo ohrabrujuće, no bitno je napomenuti da je Dinamo na svom stadionu igrao tri velike europske utakmice protiv Gyora, Villarreala i Club Bruggea. Samo te tri utakmice su privukle 51,000 osobu na stadion. Opet na prvi pogled ne zvuči loše, no idemo dalje. Prema službenim stranicama kluba maksimirski stadion ima 37.168 sjedećih mjesta. Prema tim podacima Dinamo je uspio prodati tek ispod 50% kapaciteta stadiona za te tri utakmice. Čak ni to nije istina. Dvije posljednje utakmice protiv Villareala i Bruggea su bile obilježene velikim promotivnim akcijama kluba koje dotad nisu bile viđene na ovim prostorima. Obiteljske ulaznice, jeftina zabava i sve ostalo što se nudi na europskim stadionama je postala stvarnost i kod nas. Jedina razlika je što se u Munchenu ili Londonu mora čekati u redu da se dođe do godišnje karte, a u Zagreba se čeka u redu za besplatne karte. O tome mogu posvjedočiti ljudi koji su neposredno prije utakmica dijelili karte u krugu stadiona. Samo za Villarreal 4000 djece iz raznih nogometnih škola bilo je gost maksimirskog juga, a na utakmici protiv Bruggea ta brojka se ipak smanjila na 2000 jer ne postoji dovoljan broj škola da se napuni cijeli Maksimir. Kao svjedoke ne bi smjeli zaboraviti ni ravnatelje svih osnovnih škola u gradu Zagrebu koji nisu mogli podijeliti sve karte dobivene na poklon iz Plavog salona. Na kraju bi se moglo izračunati da se oko 20,000 odraslih/djece koji su došli na europske utakmice zapravo tamo našli kao gosti Uprave. Hvalevrijedan potez , jer tko zna kako bi mediji reagirali da su kao i protiv Karlovca vidjeli samo 400 ljudi koji su došli gledati dvoboj protiv jakih Španjolaca. Ne laže Zdravko Mamić kada govori da nema zarade od prodaje ulaznica. Jedini tko ostaje u plusu nakon Dinamove utakmice su zagrebački plakati i pojedini mediji poput Večernjeg lista koji imaju sreću naplatiti 12,000kn pola stranice reklame poziva na utakmicu.
Vahi vjerojatno nije jasno kako je u preostalih sedam utakmica prve HNL došlo 23,000 gledatelja ili samo njih 3285 po utakmici. Nije mu ni jasno da protivnici koji slijede nakon velikih europskih pobjeda poput Zagreba i Zadra privuku 14,000 ljudi samo zato što je ulaz na stadion besplatan. Ne može mu ni biti jasno jer mu gazda ne dopušta da mu bude jasno. No, gospodine Halilhodžiću, nama je jasno jer mi vidimo. Vas i igrače bi u nedjelju došlo pogledati 20,000 ljudi, ali samo vas manji broj želi gledati zajedno s Mamićima.
Bojkot ide dobro ma kako god neki tvrdili suprotno!
(edited)
Na početku dotičnom su se počele tresti noge pa je dao nešto love za Tonela i Rukavinu, doveo je i kvalitetnog trenera.
Od početka bojkota Dinamo je odigrao 10 domaćih utakmica i ostvario ukupnu posjećenost od 74,000 gledatelja ili 7400 gledatelja po utakmici. Na prvi pogled ta brojka djeluje vrlo ohrabrujuće, no bitno je napomenuti da je Dinamo na svom stadionu igrao tri velike europske utakmice protiv Gyora, Villarreala i Club Bruggea. Samo te tri utakmice su privukle 51,000 osobu na stadion. Opet na prvi pogled ne zvuči loše, no idemo dalje. Prema službenim stranicama kluba maksimirski stadion ima 37.168 sjedećih mjesta. Prema tim podacima Dinamo je uspio prodati tek ispod 50% kapaciteta stadiona za te tri utakmice. Čak ni to nije istina. Dvije posljednje utakmice protiv Villareala i Bruggea su bile obilježene velikim promotivnim akcijama kluba koje dotad nisu bile viđene na ovim prostorima. Obiteljske ulaznice, jeftina zabava i sve ostalo što se nudi na europskim stadionama je postala stvarnost i kod nas. Jedina razlika je što se u Munchenu ili Londonu mora čekati u redu da se dođe do godišnje karte, a u Zagreba se čeka u redu za besplatne karte. O tome mogu posvjedočiti ljudi koji su neposredno prije utakmica dijelili karte u krugu stadiona. Samo za Villarreal 4000 djece iz raznih nogometnih škola bilo je gost maksimirskog juga, a na utakmici protiv Bruggea ta brojka se ipak smanjila na 2000 jer ne postoji dovoljan broj škola da se napuni cijeli Maksimir. Kao svjedoke ne bi smjeli zaboraviti ni ravnatelje svih osnovnih škola u gradu Zagrebu koji nisu mogli podijeliti sve karte dobivene na poklon iz Plavog salona. Na kraju bi se moglo izračunati da se oko 20,000 odraslih/djece koji su došli na europske utakmice zapravo tamo našli kao gosti Uprave. Hvalevrijedan potez , jer tko zna kako bi mediji reagirali da su kao i protiv Karlovca vidjeli samo 400 ljudi koji su došli gledati dvoboj protiv jakih Španjolaca. Ne laže Zdravko Mamić kada govori da nema zarade od prodaje ulaznica. Jedini tko ostaje u plusu nakon Dinamove utakmice su zagrebački plakati i pojedini mediji poput Večernjeg lista koji imaju sreću naplatiti 12,000kn pola stranice reklame poziva na utakmicu.
Vahi vjerojatno nije jasno kako je u preostalih sedam utakmica prve HNL došlo 23,000 gledatelja ili samo njih 3285 po utakmici. Nije mu ni jasno da protivnici koji slijede nakon velikih europskih pobjeda poput Zagreba i Zadra privuku 14,000 ljudi samo zato što je ulaz na stadion besplatan. Ne može mu ni biti jasno jer mu gazda ne dopušta da mu bude jasno. No, gospodine Halilhodžiću, nama je jasno jer mi vidimo. Vas i igrače bi u nedjelju došlo pogledati 20,000 ljudi, ali samo vas manji broj želi gledati zajedno s Mamićima.
Bojkot ide dobro ma kako god neki tvrdili suprotno!
(edited)
pa da, sta se tice karata i posjete utakmicama bojkot je uspia. dinamo ima daleko najjeftinije karte u EL (plati jednu dobijes 473 karata besplatno a i bez toga su cijene dumpiske :D), ulaz na domace il je besplatan ili je duplo jeftiniji od utakmice zupanijske lige na koje ja iden (karte tamo dod20kn, nekad zna bit i 30 ako je derbi :D) a stadion i tako zjapi prazan unatoc odlicnim rezultatima.
sta se svega ostalog tice, jos nema naznaka da se ista dogadja. bandic i dalje drzi stranu mamicu, kosorica i ekipa se nemaju vrimena zafrkavat s nekim mamicem, imaju i vecih problema trenutno. eto stimac pokusava maknit markovica kojem mamic drzi stangu al i ako se makne markovic poprilicno san uvjeren da ce mamic i stico nac neke zajednicke inteerse i da se tu nece puno kopat po proslsti i mutnim poslovima
sta se svega ostalog tice, jos nema naznaka da se ista dogadja. bandic i dalje drzi stranu mamicu, kosorica i ekipa se nemaju vrimena zafrkavat s nekim mamicem, imaju i vecih problema trenutno. eto stimac pokusava maknit markovica kojem mamic drzi stangu al i ako se makne markovic poprilicno san uvjeren da ce mamic i stico nac neke zajednicke inteerse i da se tu nece puno kopat po proslsti i mutnim poslovima
Ne shvaćam kako im ti mutni poslovi prolaze, to naše pravosuđe...ja dobijem kaznu od 3 dana zatvora jer nisam platio kaznu od 300 kn kad sam pred dvije i pol godine prolazio cestu 2m od zebre...ovaj bere milijune, namješta utakmice, šamara obavještajce pa ništa...
Dokument predan nadzornom odboru Udruge građana NK Dinamo:
Poštovani,
Mi, dolje potpisani članovi udruge građana NK Dinamo, koristeći ovlaštenje za članski nadzor iz čl. 26. st. 1. Zakona o udrugama, isključivo uz želju za što boljim i zakonitim djelovanjem najvoljenijeg kluba, i zato što smatramo da će uključivanje članova u rad kluba revitalizirati interes za klub i posjete utakmicama, te ujedno otkloniti opasnosti po daljnji rad kluba zbog nezakonitosti
Upozoravamo vas, kao nadležno tijelo, na dolje navedene nepravilnosti u radu i povrede Zakona i Statuta NK Dinamo. Očekujući vaše očitovanje i mjere nadležnih klupskih tijela za rješavanje navedenih pitanja, između ostalog ističemo:
a) Statutom nisu omogućeni demokratski mehanizmi ravnopravnog očitovanja volje članova koji se traže pozitivnim propisma (Zakon o udrugama, čl. 6. st.1., 3.). Članovi kluba nisu u mogućnosti demokratski izraziti svoju volju i biti demokratski zastupani, što zakon propisuje kao prisilni propis („(3) Unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova“), a što se najviše očituje kod pitanja izbora. Skupština npr., umjesto da bude birana u skladu s tom odredbom, doslovce po Statutu (čl. 29: "Skupštinu čini 80 članova koje na prijedlog Izvršnog odbora biraju članovi Skupštine starog saziva"), bira samu sebe, u zatvorenom krugu sa Izvršnim odborom koji umjesto da je (i po zakonu) Skupštini podređeno tijelo, predlaže članove iste.
Ta odredba čl. 29. u suprotnosti je s čl. 13. al. 2. Statuta, budući da se ovom odredbom zapravo sprječava nove članove koji nisu bili članovi kluba u prijašnjem razdoblju da sudjeluju u biranju tijela udruge, što je u suprotnosti s čl. 6. st. 1. i 3. Zakona o udrugama.
Napominjemo, Zakon tek propisuje da se Statutom kao aktom uredi demokratsko predstavljanje članova, a nikako da se ono pomoću Statuta izbjegne. Gore navedeno znači da su obični članovi kluba nezakonito Statutom uskraćeni za svoje pravo na očitovanje volje, biti birani i birati tijela kluba, npr. potvrđivati prijedlog IO za članove Skupštine ili birati Predsjednika (npr. IO-a), kao u velikim svjetskim klubovima.
b) U udruzi građana NK Dinamo nije se ostvarivalo, niti se danas ostvaruje, zakonsko pravo članova (Zakon o udrugama čl. 9, st. 2) i statutarno pravo (Statut NK Dinamo, čl. 13), kao i javnosti, na nužnu obaviještenost o financijama kluba, njegovom radu i poslovanju. Zakon o udrugama čl 9. st 2. propisuje: „Udruga osigurava obaviještenost svojih članova o radu udruge u skladu s općim aktima udruge.“ Dapače, sam Statut zadnje nalaže bez ikakvih ograničenja („članovi kluba imaju pravo biti pravodobno izvješćeni o radu kluba i njegovih tijela, te o materijalnom – financijskom poslovanju“), a revizijska izvješća ili pregled prihoda i rashoda kluba koji je između ostalog, financiran javnim novcem ili sponzorstvima poduzeća u javnom vlasništvu, već dugo nisu bili pravodobno slani članovima kluba, a još manje zainteresiranoj javnosti i navijačima.
c) Statut, kao temeljni akt današnje udruge građana NK Dinamo, jasno propisuje da je rad kluba, a napose njegove skupštine (čl. 34) javan. Nažalost, pristup javnosti i članova udruge građana NK Dinamo najobičnijoj skupštini kluba nije omogućen, jednako kao što niti osnovni akti kluba i izvješća sa sjednica tijela nisu javno dostupni.
d) U udruzi građana NK Dinamo se danas, a i prije, na više primjera, ne poštuju zakonske i statutarne zabrane sukoba interesa, iz č. 27 Z. o športu, čl. 27. st. 3 da članovi tijela športskog kluba-udruge za natjecanje ne mogu biti:
menadžeri u športu, kao i osobe koje su to bile u razdoblju od posljednjih godinu dana i osobe koje s menadžerima djeluju zajednički u smislu članka 34. stavka 3. ovoga Zakona (ako su u krvnom srodstvu (preci i potomci) i dr. - slučaj Izvršnog dopredsjednika i njegovog sina, menadžera u agenciji ASA sport, koji je i danas menadžer više sadašnjih i bivših igrača kluba
koje su članovi drugih športskih klubova-udruga za natjecanje istoga športa,
koje su članovi tijela športskih klubova-udruga za natjecanje istoga športa (slučaj direktora NK Lokomotive koji je član skupštine udruge građana NK Dinamo, kao i direktora ŽNK Dinamo Maksimir, a ukazujemo i da se članstvo u drugim klubova tek treba provjeriti kod svih članova tijela udruge građana NK Dinama),
koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem športu“ (svakako član skupštine udruge građana NK Dinamo gospodin Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, krovne udruge u sportu koji je djelatnost kluba)
koje su u posljednje tri godine pravomoćno kažnjene za kaznena djela ili prekršaje u športu i u vezi sa športom, kao ni osobe iz članka 13. ovoga Zakona (dakle, dovoljno je da je i pokrenut kazneni postupak za djelo za koje se može izreći i kazna zatvora veća od 3 godine – npr. slučaj člana skupštine gospodina Ferenčaka, ili Glavnog direktora kluba protiv kojeg je podignuta optužnica za zlouporabe u poslovanju još 2005., sa zapriječenom kaznom zatvora i do 5 godina, za kojeg upozoravamo i da se nisu provodile zakonom određene stegovne mjere u vrijeme njegovog kaznenog postupka po čl. 13 Zakona o športu, dakle da se udalji od sudjelovanja u športskim natjecanjima, obavljanja stručnih poslova u športu i sudjelovanja u radu skupštine ili tijela upravljanja športske udruge, do okončanja postupka
- Napominjemo, i sam Statut udruge građana NK Dinamo navedene zabrane ima u pojednostavnjenom obliku, npr. zabranu „član tijela upravljanja drugog kluba u Republici Hrvatskoj“ i druge ima za članove Izvršnog odbora (čl. 36) i članove skupštine (čl.30), iako u oba slučaja kao i u čl. 49., tek djelomično i manjkavo ponavlja i reinterpretira odredbe čl. 13. Zakona o športu, što opet nije zakonito jer Statut ne može propisivati drukčije nego zakon. No zaključak je da se čak ne poštuje niti (takav manjkav) Statut kluba i da su gore navedene situacije izravno protivne zakonskim propisima.
e) Nedostatak demokratskih mehanizama i nezakonita hijerarhija tijela udruge očituje se i u :
Statutarnoj odredbi i čl. 30. u kojem članove Skupštine predlaže njoj podređeno tijelo (i po Zakonu o udrugama čl. 6 st. 4. i čl. 27. i 28. Statuta), Izvršni odbor. Tom ovisnošću o Izvršnom Odboru, kao i neodgovornošću nekih tijela udruge Skupštini (npr. Uprave) krše se odredbe propisa o Skupštini kao najvišem tijelu.
činjenici da niti postojeći mehanizam izbora članova Skupštine u čl. 30. nema propisan ili detaljnije opisan ključ popunjavanja Skupštine iz nabrojanih društvenih skupina, čime je omogućeno da niti jedan član Skupštine uopće ne mora biti i član kluba, te da se pojmovi poput „drugih osoba za koje smatra da mogu doprinijeti ugledu i promicanju kluba“ zapravo, bez daljnjih pojašnjavanja ili obrazloženja, mogu proizvoljno tumačiti i određivati im sadržaj od strane uske skupine ljudi u IO
da Predsjednik IO, koji je de facto Predsjednik kluba, nema pravo zastupanja
Ostale protivnosti propisima i kontradiktornosti u Statutu
f) Statut ne sadrži odredbe o razrješenju Uprave (Izvršnog dopredsjednika i Glavnog direktora), već je čl. 44. protuzakonito propisano da „Odredbe o uvjetima pod kojima se imenuju i razrješavaju izvršni dopredsjednik i glavni direktor pobliže se uređuju odlukom Izvršnog odbora“, što je u direktnoj suprotnosti s čl. 11. Zakona o udrugama koji u st. 3. propisuje da se izbor, opoziv, ovlasti, način odlučivanja i mandat svih tijela udruge rješava Statutom.
g) Kontradiktorne odredbe u Statutu vezane uz glasovanje, sve dosadašnje odluke Skupštine čine dvojbeno pravno valjanim, napose: odredba čl. 35. st. 3. bespotrebno i zbunjujuće ponavlja isti zahtjev o kvalificiranoj većini iz čl. 35. st. 1., budući da čl. 35. st. 3. propisuje da su „Odluke Skupštine su pravovaljane ako je za njih glasovala natpolovična većina od ukupnog broja članova.“, dok čl. 35. st. 1. propisuje da „Skupština može donositi pravovaljane odluke ako je sjednici nazočna natpolovična većina od ukupnog broja članova.“. Obzirom da oba stavka ponavljaju pravovaljanost odluka, očito je da je u st. 1 trebalo stajati „ukupnog broja na skupštini nazočnih članova“, jer inače nije potreban st. 3.
h) Skrećemo pažnju da u Statutu za sportskog direktora nije opisan nikakav djelokrug rada i odgovornost prema nekom od tijela udruge. Dapače, ni sam nije naveden kao tijelo ili dio tijela udruge, već se iz konteksta njegovog šturog pojavljivanja zaključuje kako se radi tek o zasebnom "fantomskom" tijelu koje, unatoč nedostatku osnovnog sadržaja o njemu, jedino uz upravu, po čl. 2 Statuta ima pravo zastupanja kluba.
i) Također, napominjemo da mjerama predviđenim u Statutu, čl. 9 i 17. nisu kažnjene osobe iz najužeg rukovodstva kluba – uprave, koje su povrijedile odredbe o neutralnosti kluba po pitanjima politike i vjere, u ime kluba javno deklariravši podršku različitim političkim opcijama, kao i one koje su svojim ponašanjem štetile klubu i njegovom ugledu (javno, na konferencijama za tisak, u drugim prilikama i službenim prostorijama od kluba do grada, grubo vrijeđale pojedine osobe i koristile fizičku silu). Navedene situacije moraju biti sankcionirane, makar i retroaktivno, zbog ugleda kluba, a morale bi se propisati i sankcije i postupak za utvrđivanje odgovornosti putem odbora Skupštine, za tijela kluba koja ne sankcioniraju navedena i druga kršenja propisa.
Predlažemo, između svega ostalog što Nadzorni odbor smatra potrebnim za ispravak po ovom upozorenju i zakonito djelovanje rada udruge građana NK Dinamo:
- da se Nadzorni odbor očituje i odgovori na ovo upozorenje u zakonskom roku od 30 dana
- da nadležnim tijelima kluba (napose Skupštini) hitno naloži:
unijeti u akte kluba (Statut i dr.) demokratske mehanizme, posebno sa zakonom usuglašeni postupak izbora za tijela kluba (Skupštinu, Predsjednika IO...), kojim se omogućava ravnopravno i demokratsko očitovanje izborne volje članova
kod izbora članova Skupštine u čl. 30. aktima kluba (Statutom) propisati, uz sam izborni postupak, ključ popunjavanja Skupštine iz nabrojanih skupina, tako da određen broj članova skupštine obavezno mora biti iz redova članova NK Dinamo
dati Predsjedniku IO, koji je i Predsjednik kluba, pravo zastupanja kluba
usuglašavanje sa Zakonom i Statutom statutarnih odredbi o Skupštini kluba, tako da istinski bude najviše tijelo kluba, na način da se:
izbace odredbe kojima se članovi skupštine biraju na prijedlog Izvršnog odbora i uvede demokratsko izborno pravo članova kako to zahtjeva Zakon, a Nadzornom odboru ili drugom tijelu povjeri da po postupku koji se treba pobliže propisati provedbenim aktom ili samim Statutom, bude nadzorno tijelo i verificira izbore i kandidacijske liste za sva tijela koja će birati članovi kluba
unijeti u Statut Predsjednika skupštine koji je saziva, predlaže dnevni red i odluke, umjesto dosadašnjeg Predsjednika Izvršnog odbora, koji je njoj zapravo podređeno tijelo i odgovara skupštini, umjesto sadašnjeg nelegalnog stanja
članovima skupštine dati pravo da predlažu dnevni red, odluke i sazivanje izvanredne skupštine, pod određenim uvjetima.
da nadležna tijela kluba donesu provedbene odluke i akte o načinu provođenja odredbi o javnosti rada kluba i Skupštine, kao i obaviještenosti javnosti a posebno članova udruge NK Dinamo o radu i poslovanju, napose kako bi financijska izvješća bila dostupna
da se u akte udruge unese više konkretnih sankcija, napose za rad Uprave, kao i ostale zabrane u vezi članova tijela kluba, prema odredbama Zakona o športu
da se u Statutu definira točan djelokrug rada sportskog direktora, kao i odredbe kojem tijelu i na koji način, sportski direktor odgovara
da se u statutarnim odredbama o Nadzornom odbiru uvede konkretan nadzorni mehanizam, radi budućeg izbjegavanja i promptnog reagiranja na gore navedene i ostale nelegalnosti
da se dosadašnja Skupština sazove do kraja 2010. godine, na kojoj bi se usvojile nužne promjene i odredilo vrijeme potrebno za potrebne promjene akata i pripremu postupaka izbora Skupština i tijela udruge, kako bi se izabrala nova tijela, po zakonitom postupku iz promijenjenog Statuta
da se do tog trenutka, kada Skupština odluči o promjenama Statuta i izborima, bez odlaganja poprave sve očite nezakonitosti u djelovanju kluba, napose članstvo i rad u tijelima kluba osoba koje to ne mogu biti - po važećim propisima RH
Pozivamo Nadzorni odbor da ovo upozorenje po članskom pravu nadzora razmotri u zakonskom roku od 30 dana, navedene nepravilnosti otkloni i predloži promjene, te nas, kao i zainteresiranu javnost, o tome na primjeren način (na adrese barem petorice od dolje potpisanih članova, te putem e-maila zajednozadinamo@gmail.com i/ili web stranica kluba i putem medija) izvijesti i odgovori, obzirom da nikako ne želimo druge moguće pravne posljedice neodgovaranja na ovaj dopis koje bi zablokirale rad kluba, za kojeg oduvijek (neki i desetljećima) navijamo i kojem uvijek želimo sve najbolje.
U Zagrebu, 28. listopada 2010.
S poštovanjem i uvijek vjerni Dinamu,
Poštovani,
Mi, dolje potpisani članovi udruge građana NK Dinamo, koristeći ovlaštenje za članski nadzor iz čl. 26. st. 1. Zakona o udrugama, isključivo uz želju za što boljim i zakonitim djelovanjem najvoljenijeg kluba, i zato što smatramo da će uključivanje članova u rad kluba revitalizirati interes za klub i posjete utakmicama, te ujedno otkloniti opasnosti po daljnji rad kluba zbog nezakonitosti
Upozoravamo vas, kao nadležno tijelo, na dolje navedene nepravilnosti u radu i povrede Zakona i Statuta NK Dinamo. Očekujući vaše očitovanje i mjere nadležnih klupskih tijela za rješavanje navedenih pitanja, između ostalog ističemo:
a) Statutom nisu omogućeni demokratski mehanizmi ravnopravnog očitovanja volje članova koji se traže pozitivnim propisma (Zakon o udrugama, čl. 6. st.1., 3.). Članovi kluba nisu u mogućnosti demokratski izraziti svoju volju i biti demokratski zastupani, što zakon propisuje kao prisilni propis („(3) Unutarnji ustroj udruge mora biti zasnovan na načelima demokratskog zastupanja i demokratskog očitovanja volje članova“), a što se najviše očituje kod pitanja izbora. Skupština npr., umjesto da bude birana u skladu s tom odredbom, doslovce po Statutu (čl. 29: "Skupštinu čini 80 članova koje na prijedlog Izvršnog odbora biraju članovi Skupštine starog saziva"), bira samu sebe, u zatvorenom krugu sa Izvršnim odborom koji umjesto da je (i po zakonu) Skupštini podređeno tijelo, predlaže članove iste.
Ta odredba čl. 29. u suprotnosti je s čl. 13. al. 2. Statuta, budući da se ovom odredbom zapravo sprječava nove članove koji nisu bili članovi kluba u prijašnjem razdoblju da sudjeluju u biranju tijela udruge, što je u suprotnosti s čl. 6. st. 1. i 3. Zakona o udrugama.
Napominjemo, Zakon tek propisuje da se Statutom kao aktom uredi demokratsko predstavljanje članova, a nikako da se ono pomoću Statuta izbjegne. Gore navedeno znači da su obični članovi kluba nezakonito Statutom uskraćeni za svoje pravo na očitovanje volje, biti birani i birati tijela kluba, npr. potvrđivati prijedlog IO za članove Skupštine ili birati Predsjednika (npr. IO-a), kao u velikim svjetskim klubovima.
b) U udruzi građana NK Dinamo nije se ostvarivalo, niti se danas ostvaruje, zakonsko pravo članova (Zakon o udrugama čl. 9, st. 2) i statutarno pravo (Statut NK Dinamo, čl. 13), kao i javnosti, na nužnu obaviještenost o financijama kluba, njegovom radu i poslovanju. Zakon o udrugama čl 9. st 2. propisuje: „Udruga osigurava obaviještenost svojih članova o radu udruge u skladu s općim aktima udruge.“ Dapače, sam Statut zadnje nalaže bez ikakvih ograničenja („članovi kluba imaju pravo biti pravodobno izvješćeni o radu kluba i njegovih tijela, te o materijalnom – financijskom poslovanju“), a revizijska izvješća ili pregled prihoda i rashoda kluba koji je između ostalog, financiran javnim novcem ili sponzorstvima poduzeća u javnom vlasništvu, već dugo nisu bili pravodobno slani članovima kluba, a još manje zainteresiranoj javnosti i navijačima.
c) Statut, kao temeljni akt današnje udruge građana NK Dinamo, jasno propisuje da je rad kluba, a napose njegove skupštine (čl. 34) javan. Nažalost, pristup javnosti i članova udruge građana NK Dinamo najobičnijoj skupštini kluba nije omogućen, jednako kao što niti osnovni akti kluba i izvješća sa sjednica tijela nisu javno dostupni.
d) U udruzi građana NK Dinamo se danas, a i prije, na više primjera, ne poštuju zakonske i statutarne zabrane sukoba interesa, iz č. 27 Z. o športu, čl. 27. st. 3 da članovi tijela športskog kluba-udruge za natjecanje ne mogu biti:
menadžeri u športu, kao i osobe koje su to bile u razdoblju od posljednjih godinu dana i osobe koje s menadžerima djeluju zajednički u smislu članka 34. stavka 3. ovoga Zakona (ako su u krvnom srodstvu (preci i potomci) i dr. - slučaj Izvršnog dopredsjednika i njegovog sina, menadžera u agenciji ASA sport, koji je i danas menadžer više sadašnjih i bivših igrača kluba
koje su članovi drugih športskih klubova-udruga za natjecanje istoga športa,
koje su članovi tijela športskih klubova-udruga za natjecanje istoga športa (slučaj direktora NK Lokomotive koji je član skupštine udruge građana NK Dinamo, kao i direktora ŽNK Dinamo Maksimir, a ukazujemo i da se članstvo u drugim klubova tek treba provjeriti kod svih članova tijela udruge građana NK Dinama),
koje svojim djelovanjem mogu neposredno utjecati na sustav natjecanja u odgovarajućem športu“ (svakako član skupštine udruge građana NK Dinamo gospodin Vlatko Marković, predsjednik HNS-a, krovne udruge u sportu koji je djelatnost kluba)
koje su u posljednje tri godine pravomoćno kažnjene za kaznena djela ili prekršaje u športu i u vezi sa športom, kao ni osobe iz članka 13. ovoga Zakona (dakle, dovoljno je da je i pokrenut kazneni postupak za djelo za koje se može izreći i kazna zatvora veća od 3 godine – npr. slučaj člana skupštine gospodina Ferenčaka, ili Glavnog direktora kluba protiv kojeg je podignuta optužnica za zlouporabe u poslovanju još 2005., sa zapriječenom kaznom zatvora i do 5 godina, za kojeg upozoravamo i da se nisu provodile zakonom određene stegovne mjere u vrijeme njegovog kaznenog postupka po čl. 13 Zakona o športu, dakle da se udalji od sudjelovanja u športskim natjecanjima, obavljanja stručnih poslova u športu i sudjelovanja u radu skupštine ili tijela upravljanja športske udruge, do okončanja postupka
- Napominjemo, i sam Statut udruge građana NK Dinamo navedene zabrane ima u pojednostavnjenom obliku, npr. zabranu „član tijela upravljanja drugog kluba u Republici Hrvatskoj“ i druge ima za članove Izvršnog odbora (čl. 36) i članove skupštine (čl.30), iako u oba slučaja kao i u čl. 49., tek djelomično i manjkavo ponavlja i reinterpretira odredbe čl. 13. Zakona o športu, što opet nije zakonito jer Statut ne može propisivati drukčije nego zakon. No zaključak je da se čak ne poštuje niti (takav manjkav) Statut kluba i da su gore navedene situacije izravno protivne zakonskim propisima.
e) Nedostatak demokratskih mehanizama i nezakonita hijerarhija tijela udruge očituje se i u :
Statutarnoj odredbi i čl. 30. u kojem članove Skupštine predlaže njoj podređeno tijelo (i po Zakonu o udrugama čl. 6 st. 4. i čl. 27. i 28. Statuta), Izvršni odbor. Tom ovisnošću o Izvršnom Odboru, kao i neodgovornošću nekih tijela udruge Skupštini (npr. Uprave) krše se odredbe propisa o Skupštini kao najvišem tijelu.
činjenici da niti postojeći mehanizam izbora članova Skupštine u čl. 30. nema propisan ili detaljnije opisan ključ popunjavanja Skupštine iz nabrojanih društvenih skupina, čime je omogućeno da niti jedan član Skupštine uopće ne mora biti i član kluba, te da se pojmovi poput „drugih osoba za koje smatra da mogu doprinijeti ugledu i promicanju kluba“ zapravo, bez daljnjih pojašnjavanja ili obrazloženja, mogu proizvoljno tumačiti i određivati im sadržaj od strane uske skupine ljudi u IO
da Predsjednik IO, koji je de facto Predsjednik kluba, nema pravo zastupanja
Ostale protivnosti propisima i kontradiktornosti u Statutu
f) Statut ne sadrži odredbe o razrješenju Uprave (Izvršnog dopredsjednika i Glavnog direktora), već je čl. 44. protuzakonito propisano da „Odredbe o uvjetima pod kojima se imenuju i razrješavaju izvršni dopredsjednik i glavni direktor pobliže se uređuju odlukom Izvršnog odbora“, što je u direktnoj suprotnosti s čl. 11. Zakona o udrugama koji u st. 3. propisuje da se izbor, opoziv, ovlasti, način odlučivanja i mandat svih tijela udruge rješava Statutom.
g) Kontradiktorne odredbe u Statutu vezane uz glasovanje, sve dosadašnje odluke Skupštine čine dvojbeno pravno valjanim, napose: odredba čl. 35. st. 3. bespotrebno i zbunjujuće ponavlja isti zahtjev o kvalificiranoj većini iz čl. 35. st. 1., budući da čl. 35. st. 3. propisuje da su „Odluke Skupštine su pravovaljane ako je za njih glasovala natpolovična većina od ukupnog broja članova.“, dok čl. 35. st. 1. propisuje da „Skupština može donositi pravovaljane odluke ako je sjednici nazočna natpolovična većina od ukupnog broja članova.“. Obzirom da oba stavka ponavljaju pravovaljanost odluka, očito je da je u st. 1 trebalo stajati „ukupnog broja na skupštini nazočnih članova“, jer inače nije potreban st. 3.
h) Skrećemo pažnju da u Statutu za sportskog direktora nije opisan nikakav djelokrug rada i odgovornost prema nekom od tijela udruge. Dapače, ni sam nije naveden kao tijelo ili dio tijela udruge, već se iz konteksta njegovog šturog pojavljivanja zaključuje kako se radi tek o zasebnom "fantomskom" tijelu koje, unatoč nedostatku osnovnog sadržaja o njemu, jedino uz upravu, po čl. 2 Statuta ima pravo zastupanja kluba.
i) Također, napominjemo da mjerama predviđenim u Statutu, čl. 9 i 17. nisu kažnjene osobe iz najužeg rukovodstva kluba – uprave, koje su povrijedile odredbe o neutralnosti kluba po pitanjima politike i vjere, u ime kluba javno deklariravši podršku različitim političkim opcijama, kao i one koje su svojim ponašanjem štetile klubu i njegovom ugledu (javno, na konferencijama za tisak, u drugim prilikama i službenim prostorijama od kluba do grada, grubo vrijeđale pojedine osobe i koristile fizičku silu). Navedene situacije moraju biti sankcionirane, makar i retroaktivno, zbog ugleda kluba, a morale bi se propisati i sankcije i postupak za utvrđivanje odgovornosti putem odbora Skupštine, za tijela kluba koja ne sankcioniraju navedena i druga kršenja propisa.
Predlažemo, između svega ostalog što Nadzorni odbor smatra potrebnim za ispravak po ovom upozorenju i zakonito djelovanje rada udruge građana NK Dinamo:
- da se Nadzorni odbor očituje i odgovori na ovo upozorenje u zakonskom roku od 30 dana
- da nadležnim tijelima kluba (napose Skupštini) hitno naloži:
unijeti u akte kluba (Statut i dr.) demokratske mehanizme, posebno sa zakonom usuglašeni postupak izbora za tijela kluba (Skupštinu, Predsjednika IO...), kojim se omogućava ravnopravno i demokratsko očitovanje izborne volje članova
kod izbora članova Skupštine u čl. 30. aktima kluba (Statutom) propisati, uz sam izborni postupak, ključ popunjavanja Skupštine iz nabrojanih skupina, tako da određen broj članova skupštine obavezno mora biti iz redova članova NK Dinamo
dati Predsjedniku IO, koji je i Predsjednik kluba, pravo zastupanja kluba
usuglašavanje sa Zakonom i Statutom statutarnih odredbi o Skupštini kluba, tako da istinski bude najviše tijelo kluba, na način da se:
izbace odredbe kojima se članovi skupštine biraju na prijedlog Izvršnog odbora i uvede demokratsko izborno pravo članova kako to zahtjeva Zakon, a Nadzornom odboru ili drugom tijelu povjeri da po postupku koji se treba pobliže propisati provedbenim aktom ili samim Statutom, bude nadzorno tijelo i verificira izbore i kandidacijske liste za sva tijela koja će birati članovi kluba
unijeti u Statut Predsjednika skupštine koji je saziva, predlaže dnevni red i odluke, umjesto dosadašnjeg Predsjednika Izvršnog odbora, koji je njoj zapravo podređeno tijelo i odgovara skupštini, umjesto sadašnjeg nelegalnog stanja
članovima skupštine dati pravo da predlažu dnevni red, odluke i sazivanje izvanredne skupštine, pod određenim uvjetima.
da nadležna tijela kluba donesu provedbene odluke i akte o načinu provođenja odredbi o javnosti rada kluba i Skupštine, kao i obaviještenosti javnosti a posebno članova udruge NK Dinamo o radu i poslovanju, napose kako bi financijska izvješća bila dostupna
da se u akte udruge unese više konkretnih sankcija, napose za rad Uprave, kao i ostale zabrane u vezi članova tijela kluba, prema odredbama Zakona o športu
da se u Statutu definira točan djelokrug rada sportskog direktora, kao i odredbe kojem tijelu i na koji način, sportski direktor odgovara
da se u statutarnim odredbama o Nadzornom odbiru uvede konkretan nadzorni mehanizam, radi budućeg izbjegavanja i promptnog reagiranja na gore navedene i ostale nelegalnosti
da se dosadašnja Skupština sazove do kraja 2010. godine, na kojoj bi se usvojile nužne promjene i odredilo vrijeme potrebno za potrebne promjene akata i pripremu postupaka izbora Skupština i tijela udruge, kako bi se izabrala nova tijela, po zakonitom postupku iz promijenjenog Statuta
da se do tog trenutka, kada Skupština odluči o promjenama Statuta i izborima, bez odlaganja poprave sve očite nezakonitosti u djelovanju kluba, napose članstvo i rad u tijelima kluba osoba koje to ne mogu biti - po važećim propisima RH
Pozivamo Nadzorni odbor da ovo upozorenje po članskom pravu nadzora razmotri u zakonskom roku od 30 dana, navedene nepravilnosti otkloni i predloži promjene, te nas, kao i zainteresiranu javnost, o tome na primjeren način (na adrese barem petorice od dolje potpisanih članova, te putem e-maila zajednozadinamo@gmail.com i/ili web stranica kluba i putem medija) izvijesti i odgovori, obzirom da nikako ne želimo druge moguće pravne posljedice neodgovaranja na ovaj dopis koje bi zablokirale rad kluba, za kojeg oduvijek (neki i desetljećima) navijamo i kojem uvijek želimo sve najbolje.
U Zagrebu, 28. listopada 2010.
S poštovanjem i uvijek vjerni Dinamu,
nkdz
ovo nije tvoj rezime jer si ga "skinuo". tvoj rezime su samo prve dvije i zadnja rečenica. kaj ti nebi bilo jednostavnije da se ne kitiš tuđim perjem dok braniš svoj stav?
3. mjesec bojkota, po nekim uzaludan, nepotreban i neuspješan. Sad ću napravit njegov mali rezime.
Na početku dotičnom su se počele tresti noge pa je dao nešto love za Tonela i Rukavinu, doveo je i kvalitetnog trenera.
Od početka bojkota Dinamo je odigrao 10 domaćih utakmica i ostvario ukupnu posjećenost od 74,000 gledatelja ili 7400 gledatelja po utakmici. Na prvi pogled ta brojka djeluje vrlo ohrabrujuće, no bitno je napomenuti da je Dinamo na svom stadionu igrao tri velike europske utakmice protiv Gyora, Villarreala i Club Bruggea. Samo te tri utakmice su privukle 51,000 osobu na stadion. Opet na prvi pogled ne zvuči loše, no idemo dalje. Prema službenim stranicama kluba maksimirski stadion ima 37.168 sjedećih mjesta. Prema tim podacima Dinamo je uspio prodati tek ispod 50% kapaciteta stadiona za te tri utakmice. Čak ni to nije istina. Dvije posljednje utakmice protiv Villareala i Bruggea su bile obilježene velikim promotivnim akcijama kluba koje dotad nisu bile viđene na ovim prostorima. Obiteljske ulaznice, jeftina zabava i sve ostalo što se nudi na europskim stadionama je postala stvarnost i kod nas. Jedina razlika je što se u Munchenu ili Londonu mora čekati u redu da se dođe do godišnje karte, a u Zagreba se čeka u redu za besplatne karte. O tome mogu posvjedočiti ljudi koji su neposredno prije utakmica dijelili karte u krugu stadiona. Samo za Villarreal 4000 djece iz raznih nogometnih škola bilo je gost maksimirskog juga, a na utakmici protiv Bruggea ta brojka se ipak smanjila na 2000 jer ne postoji dovoljan broj škola da se napuni cijeli Maksimir. Kao svjedoke ne bi smjeli zaboraviti ni ravnatelje svih osnovnih škola u gradu Zagrebu koji nisu mogli podijeliti sve karte dobivene na poklon iz Plavog salona. Na kraju bi se moglo izračunati da se oko 20,000 odraslih/djece koji su došli na europske utakmice zapravo tamo našli kao gosti Uprave. Hvalevrijedan potez , jer tko zna kako bi mediji reagirali da su kao i protiv Karlovca vidjeli samo 400 ljudi koji su došli gledati dvoboj protiv jakih Španjolaca. Ne laže Zdravko Mamić kada govori da nema zarade od prodaje ulaznica. Jedini tko ostaje u plusu nakon Dinamove utakmice su zagrebački plakati i pojedini mediji poput Večernjeg lista koji imaju sreću naplatiti 12,000kn pola stranice reklame poziva na utakmicu.
Vahi vjerojatno nije jasno kako je u preostalih sedam utakmica prve HNL došlo 23,000 gledatelja ili samo njih 3285 po utakmici. Nije mu ni jasno da protivnici koji slijede nakon velikih europskih pobjeda poput Zagreba i Zadra privuku 14,000 ljudi samo zato što je ulaz na stadion besplatan. Ne može mu ni biti jasno jer mu gazda ne dopušta da mu bude jasno. No, gospodine Halilhodžiću, nama je jasno jer mi vidimo. Vas i igrače bi u nedjelju došlo pogledati 20,000 ljudi, ali samo vas manji broj želi gledati zajedno s Mamićima.
Bojkot ide dobro ma kako god neki tvrdili suprotno!
ovo nije tvoj rezime jer si ga "skinuo". tvoj rezime su samo prve dvije i zadnja rečenica. kaj ti nebi bilo jednostavnije da se ne kitiš tuđim perjem dok braniš svoj stav?
3. mjesec bojkota, po nekim uzaludan, nepotreban i neuspješan. Sad ću napravit njegov mali rezime.
Na početku dotičnom su se počele tresti noge pa je dao nešto love za Tonela i Rukavinu, doveo je i kvalitetnog trenera.
Od početka bojkota Dinamo je odigrao 10 domaćih utakmica i ostvario ukupnu posjećenost od 74,000 gledatelja ili 7400 gledatelja po utakmici. Na prvi pogled ta brojka djeluje vrlo ohrabrujuće, no bitno je napomenuti da je Dinamo na svom stadionu igrao tri velike europske utakmice protiv Gyora, Villarreala i Club Bruggea. Samo te tri utakmice su privukle 51,000 osobu na stadion. Opet na prvi pogled ne zvuči loše, no idemo dalje. Prema službenim stranicama kluba maksimirski stadion ima 37.168 sjedećih mjesta. Prema tim podacima Dinamo je uspio prodati tek ispod 50% kapaciteta stadiona za te tri utakmice. Čak ni to nije istina. Dvije posljednje utakmice protiv Villareala i Bruggea su bile obilježene velikim promotivnim akcijama kluba koje dotad nisu bile viđene na ovim prostorima. Obiteljske ulaznice, jeftina zabava i sve ostalo što se nudi na europskim stadionama je postala stvarnost i kod nas. Jedina razlika je što se u Munchenu ili Londonu mora čekati u redu da se dođe do godišnje karte, a u Zagreba se čeka u redu za besplatne karte. O tome mogu posvjedočiti ljudi koji su neposredno prije utakmica dijelili karte u krugu stadiona. Samo za Villarreal 4000 djece iz raznih nogometnih škola bilo je gost maksimirskog juga, a na utakmici protiv Bruggea ta brojka se ipak smanjila na 2000 jer ne postoji dovoljan broj škola da se napuni cijeli Maksimir. Kao svjedoke ne bi smjeli zaboraviti ni ravnatelje svih osnovnih škola u gradu Zagrebu koji nisu mogli podijeliti sve karte dobivene na poklon iz Plavog salona. Na kraju bi se moglo izračunati da se oko 20,000 odraslih/djece koji su došli na europske utakmice zapravo tamo našli kao gosti Uprave. Hvalevrijedan potez , jer tko zna kako bi mediji reagirali da su kao i protiv Karlovca vidjeli samo 400 ljudi koji su došli gledati dvoboj protiv jakih Španjolaca. Ne laže Zdravko Mamić kada govori da nema zarade od prodaje ulaznica. Jedini tko ostaje u plusu nakon Dinamove utakmice su zagrebački plakati i pojedini mediji poput Večernjeg lista koji imaju sreću naplatiti 12,000kn pola stranice reklame poziva na utakmicu.
Vahi vjerojatno nije jasno kako je u preostalih sedam utakmica prve HNL došlo 23,000 gledatelja ili samo njih 3285 po utakmici. Nije mu ni jasno da protivnici koji slijede nakon velikih europskih pobjeda poput Zagreba i Zadra privuku 14,000 ljudi samo zato što je ulaz na stadion besplatan. Ne može mu ni biti jasno jer mu gazda ne dopušta da mu bude jasno. No, gospodine Halilhodžiću, nama je jasno jer mi vidimo. Vas i igrače bi u nedjelju došlo pogledati 20,000 ljudi, ali samo vas manji broj želi gledati zajedno s Mamićima.
Bojkot ide dobro ma kako god neki tvrdili suprotno!
Da trebao sam napisat kako je statistika o posjećenosti preuzeta sa jednog portala. :/
cijeli post je preuzet sa portala a statistika iz posta sa.. hmmm... ma siguran sam da znaš odakle
Ja svoj datum čekam jer će tad svima vama tu na forumu biti jasno ono kaj vam govorim već 3 mjeseca; da Mamić odlazi!
Ja mislim da će prije BBB odustati od bojkota i vratiti se nasilju na gostovanjima nego štoMaminjo ode. Ajmo bacit kladionicu što će se prije dogoditi :)))
Eda zaboravio sam komentirati nkdz-ovu izjavu da se dotičnom (mamiću) "počele tresti noge pa je dao nešto love za Tonela i Rukavinu, doveo je i kvalitetnog trenera."
Ma zapravo ovo ni ne treba komentirati ako se uzme u obzir koliko mamića zaboli za BBB i bojkot i ako se uzme u obzir koliko će zaraditi na rukavini ali i ostalim igračima (ademiju, vrsaljku,sammiru,badelju...)ako budu u europi odigrali i jednu solidnu utakmicu a to ne ide bezsolidnog trenera i ok obrane tako da je ulaganje u tonela nakojemneće zaraditii u vahu zapravo beznačajna svota u usporedbi s onom koju će zaraditi prodajom tako da ti tvrdnja po meni pada u vodu. a ostalo e toliko apsurdno da miseneda ni komentirati pogotovo jer nkdz ne iznosi svoje stavove već stavove jer ih vjerojatno ni nema, ja u svakom njegovom postu vidim nekakav citat koji je zapravo netko drugi napisao ali dobro to je ionako već ranije prodiskutirao papučar.
(edited)
Ma zapravo ovo ni ne treba komentirati ako se uzme u obzir koliko mamića zaboli za BBB i bojkot i ako se uzme u obzir koliko će zaraditi na rukavini ali i ostalim igračima (ademiju, vrsaljku,sammiru,badelju...)ako budu u europi odigrali i jednu solidnu utakmicu a to ne ide bezsolidnog trenera i ok obrane tako da je ulaganje u tonela nakojemneće zaraditii u vahu zapravo beznačajna svota u usporedbi s onom koju će zaraditi prodajom tako da ti tvrdnja po meni pada u vodu. a ostalo e toliko apsurdno da miseneda ni komentirati pogotovo jer nkdz ne iznosi svoje stavove već stavove jer ih vjerojatno ni nema, ja u svakom njegovom postu vidim nekakav citat koji je zapravo netko drugi napisao ali dobro to je ionako već ranije prodiskutirao papučar.
(edited)