Subpage under development, new version coming soon!
Subject: JUNIORI: pitanja & odgovori
pa dečki ja ne kužim ako to možete izračunat onda se krivom stvari bavite.. uzmite lotto pa računajte bar imate neke koristi
Nemaš od toga koristi samo možeš prema statističkim podatcima i zakonu vjerojatnosti izračunati kolike su ti šanse za dobitak odnosno koji brojevi statistički navjerojatnije mogu izaći i zato ako pogodiš tebi je taj postotak 100% a ako ne ništa ti taj izračun ne vrijedi jer tebi osobno u tom izračunu je postotak 0%
ne znam zašto se meni obraćaš s tim:) ja nisam uopće pričao o tome, eno ti sasha i tsunami
tko od vas nije ucio statitsku djaba naklapate
statistika je skup neetocnih podataka
samo to cu vam reci
tko se kladi znat ce o cemu pricam
statistika je skup neetocnih podataka
samo to cu vam reci
tko se kladi znat ce o cemu pricam
statistika je skup neetocnih podataka
samo to cu vam reci
Nemaš pojma o statistici čim takve stvari pišeš, to je cijela znanost(dio matematike) i puno se korisnih stvari može izvuć iz nje i ima itekako važnu upotrebu u svim granama ljudske djelatnosti..
U mojoj struci (građevini) ima npr. vrlo važnu funkciju i ne bih mogao zamisliti neke stvari da ne postoji..
samo to cu vam reci
Nemaš pojma o statistici čim takve stvari pišeš, to je cijela znanost(dio matematike) i puno se korisnih stvari može izvuć iz nje i ima itekako važnu upotrebu u svim granama ljudske djelatnosti..
U mojoj struci (građevini) ima npr. vrlo važnu funkciju i ne bih mogao zamisliti neke stvari da ne postoji..
nisam ni sumnjao da se ti neces javiti
lonac poklopcu
ajd odi tamo crtaj u atocadu i canalisu,bit ces pametniji
da mi je znat u kojoj si ti to velikoj grad firmi
lonac poklopcu
ajd odi tamo crtaj u atocadu i canalisu,bit ces pametniji
da mi je znat u kojoj si ti to velikoj grad firmi
ja ti ne govorim za primjenu statistike u gradjevini nego ovdje....drz se hidraulickog proracuna, manje ce te sef daviti
Neću se uopće truditi objasniti ti primjenu statistike u sokkeru..
Nevjerojatno je da netko uopće može pomisliti da nije primjenjiva.. Krhko je znanje i što čovjek ne razumije odbacuje pa ti opraštam..
živio!
Nevjerojatno je da netko uopće može pomisliti da nije primjenjiva.. Krhko je znanje i što čovjek ne razumije odbacuje pa ti opraštam..
živio!
bezveze se rasparavljate na kraju se sve svede jel te oce il te nece
Izmaknuo sam se iz ove rasprave kad je prestala biti konstruktivna ali sad imam potrebu napisati nekakav sažetak.
Dakle, isplativost juniorske škole je vječna tema i o svim njenim aspektima apsolutno vrijedi raspravljati upravo i stoga jer podaci za egzaktni izračun i odgovor na to pitanje nisu raspoloživi, tj. nemamo bazu podataka o juniorima koji izlaze iz škola uz njihovu tržišnu vrijednost. Tako je uostalom i zanimljivije ;).
Budući da podataka nemamo, sve što možemo jest razmjenjivati iskustva da bismo barem dobili dojam o njima. Nedavno objavljeni popisi svih prodanih igrača poniklih u nekom klubu također mogu dati dobar dojam o tim podacima iako su iskrivljeni seniorskim treningom.
Što se tiče dodatne rasprave koja je nastala po pitanju primjene statistike i vjerojatnosti, rasprava je zapela na klasičnim pogreškama miješanja općeg i pojedinačnog. Naime, otvaranje juniorske škole je slično izračunu koeficijenata za neku utakmicu ili premije osiguranja za neki rizik (a ne uplati listića ili police) koje je ne samo moguće izračunati nego je i potrebno. I kladionice na nekim utakmicama popuše, a osiguratelji na nekim proizvodima. Oni koji bolje računaju, manje popuše. Kladim se da bi ova rasprava bila ozbiljnija da ovdje raspolažemo pravim novcem ;).
Da imamo distribuciju prosječnih juniora s prosječnim tržišnim vrijednostima (kao što imamo distribuciju rezultata pojedinog kluba ili prosječnu štetu i frekvenciju šteta neke vrste osiguranja), mogli bismo napraviti procjenu koliko je idealno uložiti u školu i nakon kojeg vremena će nam se najvjerojatnije vratiti uloženo. Naravno, sreća bi i dalje bila faktor, ali što bismo više izbacivali novih juniora, to bismo se više približavali njihovoj prosječnoj distribuciji i našoj računici.
Dakle, dugoročno sreća nije presudan faktor. Ako pretpostavimo da je tržišna cijena prosječnog juniora točno jednaka prosječnom trošku njegove proizvodnje, to bi onda otprilike značilo i da je otprilike pola škola profitabilno, a pola nije. (Osim ako neka skupina nije u poziciji proizvoditi igrače uz značajno manje troškove, a što mi se čini da ovdje nije slučaj.) Kako se mijenja odnos prosječne tržišne cijene i prosječnog troška, tako se mijenja i odnos koliko je škola profitabilno, a koliko nije. Možda ih je zaista samo manji broj profitabilan, ali to je onda rezultat odnosa ponude i potražnje na tržištu, a ne sreće u stizanju juniora. Pojedinačni primjeri tipa "znam ja Peru koji nikad nije izvukao poštenog juniora" ili "Štefa koji izvlači samo za repku" spadaju u rubirku zanimljivosti, a ne zaključak.
Moje isprike svima s A5 rasponom koncentracije, ali kraće nisam uspio. :)
(edited)
Dakle, isplativost juniorske škole je vječna tema i o svim njenim aspektima apsolutno vrijedi raspravljati upravo i stoga jer podaci za egzaktni izračun i odgovor na to pitanje nisu raspoloživi, tj. nemamo bazu podataka o juniorima koji izlaze iz škola uz njihovu tržišnu vrijednost. Tako je uostalom i zanimljivije ;).
Budući da podataka nemamo, sve što možemo jest razmjenjivati iskustva da bismo barem dobili dojam o njima. Nedavno objavljeni popisi svih prodanih igrača poniklih u nekom klubu također mogu dati dobar dojam o tim podacima iako su iskrivljeni seniorskim treningom.
Što se tiče dodatne rasprave koja je nastala po pitanju primjene statistike i vjerojatnosti, rasprava je zapela na klasičnim pogreškama miješanja općeg i pojedinačnog. Naime, otvaranje juniorske škole je slično izračunu koeficijenata za neku utakmicu ili premije osiguranja za neki rizik (a ne uplati listića ili police) koje je ne samo moguće izračunati nego je i potrebno. I kladionice na nekim utakmicama popuše, a osiguratelji na nekim proizvodima. Oni koji bolje računaju, manje popuše. Kladim se da bi ova rasprava bila ozbiljnija da ovdje raspolažemo pravim novcem ;).
Da imamo distribuciju prosječnih juniora s prosječnim tržišnim vrijednostima (kao što imamo distribuciju rezultata pojedinog kluba ili prosječnu štetu i frekvenciju šteta neke vrste osiguranja), mogli bismo napraviti procjenu koliko je idealno uložiti u školu i nakon kojeg vremena će nam se najvjerojatnije vratiti uloženo. Naravno, sreća bi i dalje bila faktor, ali što bismo više izbacivali novih juniora, to bismo se više približavali njihovoj prosječnoj distribuciji i našoj računici.
Dakle, dugoročno sreća nije presudan faktor. Ako pretpostavimo da je tržišna cijena prosječnog juniora točno jednaka prosječnom trošku njegove proizvodnje, to bi onda otprilike značilo i da je otprilike pola škola profitabilno, a pola nije. (Osim ako neka skupina nije u poziciji proizvoditi igrače uz značajno manje troškove, a što mi se čini da ovdje nije slučaj.) Kako se mijenja odnos prosječne tržišne cijene i prosječnog troška, tako se mijenja i odnos koliko je škola profitabilno, a koliko nije. Možda ih je zaista samo manji broj profitabilan, ali to je onda rezultat odnosa ponude i potražnje na tržištu, a ne sreće u stizanju juniora. Pojedinačni primjeri tipa "znam ja Peru koji nikad nije izvukao poštenog juniora" ili "Štefa koji izvlači samo za repku" spadaju u rubirku zanimljivosti, a ne zaključak.
Moje isprike svima s A5 rasponom koncentracije, ali kraće nisam uspio. :)
(edited)
ti si se toliko fokusirao na stablo da ne vidiš šumu ;)
Naravno da se statistički može pratiti isplativost juniorske, al odgovor na to pitanje ni nije sporan, na dovoljno velikom broju juniora škola se sigurno financijski isplati i ne treba biti aktuar ili doktor matematike da se to zaključi. Problem je to što nijedan klub nije proizveo ni približno dovoljan broj juniora da bi sam za sebe imao reprezentitivan broj uzoraka da bi statistika bila primjenjiva, samim tim je logično da ima onih su na gubitku, isto kao i onih koji su u užasno velikom plusu (evo jedan primjer, a mogla bi biti riječ o igraču sa talentom 5+ i juniorskoj školi sa troškom od 100k kn tjedno). U krajnjoj liniji, i manjim osiguranjima i jako dobar cjenik može u potpunosti pasti u vodu ako im uleti šteta od 2-3M kn na premiju od 2k. Druga je stvar sam način na koji osiguranja ostvaruju profit i da sam omjer šteta/premija odavno nije primaran (naravno da ima ulogu), al nije to sad bitno za ovu raspravu (zapitaj se zašto unatrag dvije godine dobar dio osiguranja posluje s gubitkom ili sa jako smanjenom zaradom).
Ono što većina Vas u ovoj raspravi skroz zaboravlja je da postoje i drugi načini stjecanja profita i ne stavlja u jednadžbu koliko se lovu od neimanja škole isplati uložiti u druge svrhe - trening, stadion ili kupnju kvalitetnijih starkelja koji će donijeti bolje rezultate.
Mislim da bi ti bilo puno korisnije (a i jednostavije) da prvo probaš dokučiti mogučnost zarade kroz trening (koliko vidim, imaš puno mjesta za napredak kad je o trenircima riječ) jer je dobit statistički u svakom slučaju veća od one preko juniorske škole, makar su devijacije i po tom pitanju dosta velike s obzirom na relativno mali broj korisnika.
(edited)
Naravno da se statistički može pratiti isplativost juniorske, al odgovor na to pitanje ni nije sporan, na dovoljno velikom broju juniora škola se sigurno financijski isplati i ne treba biti aktuar ili doktor matematike da se to zaključi. Problem je to što nijedan klub nije proizveo ni približno dovoljan broj juniora da bi sam za sebe imao reprezentitivan broj uzoraka da bi statistika bila primjenjiva, samim tim je logično da ima onih su na gubitku, isto kao i onih koji su u užasno velikom plusu (evo jedan primjer, a mogla bi biti riječ o igraču sa talentom 5+ i juniorskoj školi sa troškom od 100k kn tjedno). U krajnjoj liniji, i manjim osiguranjima i jako dobar cjenik može u potpunosti pasti u vodu ako im uleti šteta od 2-3M kn na premiju od 2k. Druga je stvar sam način na koji osiguranja ostvaruju profit i da sam omjer šteta/premija odavno nije primaran (naravno da ima ulogu), al nije to sad bitno za ovu raspravu (zapitaj se zašto unatrag dvije godine dobar dio osiguranja posluje s gubitkom ili sa jako smanjenom zaradom).
Ono što većina Vas u ovoj raspravi skroz zaboravlja je da postoje i drugi načini stjecanja profita i ne stavlja u jednadžbu koliko se lovu od neimanja škole isplati uložiti u druge svrhe - trening, stadion ili kupnju kvalitetnijih starkelja koji će donijeti bolje rezultate.
Mislim da bi ti bilo puno korisnije (a i jednostavije) da prvo probaš dokučiti mogučnost zarade kroz trening (koliko vidim, imaš puno mjesta za napredak kad je o trenircima riječ) jer je dobit statistički u svakom slučaju veća od one preko juniorske škole, makar su devijacije i po tom pitanju dosta velike s obzirom na relativno mali broj korisnika.
(edited)